Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC) predstavlja jedini pravno obavezujući međunarodni multilateralni sporazum o borbi protiv korupcije, usvojen od strane Generalne skupštine UN-a u oktobru 2003. godine, a koji je stupio na snagu u decembru 2005. godine. Konvencija prepoznaje važnost preventivnih i represivnih mjera u oblasti antikorupcije, adresira globalnu problematiku korupcije kroz poglavlja o preventivnim mjerama (poglavlje II), kriminalizaciji i sprovođenju zakona (III), međunarodnoj saradnji (IV), povraćaju imovine (V), tehničkoj pomoći i razmjeni informacija (VI) kao i mehanizmima sprovođenja UNCAC –a (VII). Potpisalo ju je 140 zemalja, a od avgusta 2024. broji 191 članicu.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) u Beču, osnovana 1997. kao Sekretarijat UNCAC nastala je spajanjem UN-ovog Programa kontrole droga i Centra za prevenciju međunarodnog kriminala. UNODC je osnovan s ciljem pružanja pomoći UN-u pogledu efikasne koordinacije sveobuhvatnih mjera usmjerenih na suzbijanje međusobno povezanih područja organizovanog kriminala, droge, korupcije i terorizma.
Proces revizije se sastoji od dva petogodišnja ciklusa:
Prvi ciklus (2010–2015) pokrivao je poglavlje III o kriminalizaciji i sprovođenju zakona i poglavlje IV o međunarodnoj saradnji.
Drugi ciklus (u početku 2015–2020) pokriva poglavlje II o preventivnim mjerama i poglavlje V o povraćaju imovine. Zbog značajnih kašnjenja, Konferencija država članica UNCAC odlučila je da produži trajanje drugog ciklusa do juna 2024, nakon čega je opet produžen.
Proces revizije zemlje prati sljedeće faze:
COSP je glavno tijelo za donošenje odluka u Konvenciji UN protiv korupcije.
Sve države koje su ratifikovale UNCAC automatski su dio Konferencije država članica. Ostale države (potpisnice i nepotpisnice), međuvladine organizacije i nevladine organizacije mogu aplicirati za status posmatrača na sjednicama COSP-a. Države članice mogu aktivno i u potpunosti učestvovati na sjednicama COSP-a, uključujući usvajanje rezolucija i odluka, bilo konsenzusom ili glasanjem. Države članice takođe mogu učestvovati u radnim grupama i stručnim sastancima.
COSP se sastaje svake dvije godine i usvaja rezolucije i odluke koje imaju za cilj izgradnju kapaciteta i saradnje država potpisnica za postizanje ciljeva konvencije, kao i promovisanje i reviziju njene implementacije, kako je to definisano članom 63 UNCAC (Poglavlje VII , Mehanizmi sprovođenja).
Prethodna zasijedanja COSP-a bila su u Jordanu (2006), Indoneziji (2008), Kataru (2009), Maroku (2011), Panami, (2013), Rusiji (2015) Austriji (2017) Ujedinjenim Arapskim Emiratima (2019), Egiptu (2021) i u Sjedinjenim Američkim Držama (Atlanta, Džoržija, 2023.). Naredno zasijedanje očekuje se u decembru 2025. u Dohi u Kataru.
Crna Gora je 2003. godine potpisala Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije, a nakon toga u 2006. godini pristupila kao nezavisna država. Posebna međuvladina grupa (IRG) nadgleda proces evaluacije UNCAC-a kako bi identifikovala izazove i dobre prakse i razmotrila zahtjeve za tehničku pomoć i kako bi se osigurala efikasna i djelotvorna primjena Konvencije. Agencija u ime Crne Gore koordinira primjenu navedenih instrumenata koji imaju direktne implikacije na reforme zakonodavnog i institucionalnog okvira u Crnoj Gori.
Crna Gora je u procesu finalizacije evaluacije sprovođenja dva poglavlja UNCAC-a u okviru II ciklusa: Preventivne mjere i povraćaj imovine ,a koja je započela krajem 2019. Žrijebanjem je tada utvrđeno da Crnu Goru ocjenjuju Estonija i Irak, a cjelokupni proces na državnom nivou koordinisala je Agencija. Tokom 2020. godine Agencija je finalizovala Upitnik za samoevaluaciju za sprovođenje relevantnih poglavlja UNCAC-a, u saradnji sa oko 15 nadležnih institucija i organa Crne Gore. Ovi materijali su poslati Sekretarijatu preglednog mehanizma - UNODC, a koji su potom analizirani od strane vladinih stručnjaka iz zemalja koje vrše procjenu (Estonija i Irak). Tokom posjete, eksperti su se, pored predstavnika Agencije, sastali i sa predstavncima Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, pravosuđa, Finansijsko-obavještajne jedinice Uprave policije, Ministarstva javne uprave, Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, itd.
Nakon posjete, u više navrata predstavnici Agencije su nastavili komunikaciju sa predstavnicima UNODC u cilju daljeg rada na izvještaju za Crnu Goru. Tokom ove godine, nakon usvajanja novog Zakona o sprečavanju korupcije i Strategije za borbu protiv korupcije (2024-2028) Agencija je ažurirala sve zastarele informacije u okviru dostavljenog rezimea od strane predstavnika UNODC. U proteklih par mjeseci, predstavnici Sekretarijata UNODC informisali su Agenciju da nije bilo daljih dodatnih pitanja i komentara od strane evaluatora na pripremani Izvještaj za evaluaciju Crne Gore, te da slijedi prevođenje Nacrta sažetog prikaza Izvještaja na šest jezika Ujedinjenih nacija.
Sažetak je objavljen na engleskom jeziku na zvaničnom sajtu UNODC a u nastavku su izdvojene preporuke za CG, od kojih je pojedine naša država već ispunila poput donošenja nove Strategije za borbu protiv korupcije i finalizovanja revizije Zakona o lobiranju.
Inicijativa Transparency Pledge (Obećanje transparentnosti)
Tadašnji ministar pravde Crne Gore Marko Kovač potpisao je 4. avgusta 2022. „Obećanje o transparentnosti“ procesa implementacije Konvencije UN protiv korupcije, takozvani Transparency Pledge kojim se obezbjeđuje otvorenost procesa i unapređuje saradnja državnih institucija sa civilnim sektorom, u ime Vlade Crne Gore, a na inicijativu UNCAC koalicije.
Obećanje transparentnosti podrazumijeva od zemalja potpisnica poštovanje sljedećih šest tačaka:
Obećanju Transparentnosti do sada su se pridružile 39 država, među kojima su i Njemačka, Francuska, Italija, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Avganistan itd., a iz okruženja Sjeverna Makedonija, Slovenija i Bugarska.
Sve informacije o II ciklusu evaluacije objavljivane su u kontinuitetu na zvaničnoj stranici Agencije, uključujući i saopštenje o sprovedenoj evaluacionoj posjeti: https://www.antikorupcija.me/me/biblioteka/arhiva-novosti/2204011248-zavrsena-ekspertska-misija-koja-ocjenjuje-primjenu-konvencije-un-protiv-korupcije/.
Agencija je kontinuirano posvećena angažovanju civilnog sektora u svom radu, što je bio slučaj i u vezi s evaluacijom UNCAC-a za Crnu Goru. Konkretno, Agencija je pozvala šest nevladinih organizacija da prisustvuju sastanku u okviru stručne misije koja se održala od 29. do 31. marta, međutim, samo tri nevladine organizacije su se odazvale našem pozivu i prisustvovale sastanku s predstavnicima UNODC-a, koji je bio organizovan iza zatvorenih vrata. Pozivnice su poslate sljedećim NVO-ima: Centar za građanske slobode, Centar za istraživanje i monitoring, Centar za razvoj nevladinih organizacija, Centar za građansko obrazovanje, Građanska alijansa i Institut Alternativa, od kojih su se Građanska alijansa, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Institut Alternativa odazvali pozivu i prisustvovali pomenutom sastanku.
Agencija podržava aktivnu ulogu posmatrača iz civilnog društva u pomoćnim tijelima UNCAC-a, jer vjerujemo da bi to povećalo transparentnost i objektivnost procesa,a potpisivanjem Transparency Pledge, Crna Gora je prepoznala važnost i učešće civilnog sektora i izrazit ćemo našu podršku u narednom periodu.
UNCAC Koalicija je globalna mreža koja broji skoro 400 organizacija civilnog društva iz više od 120 zemalja. Mreža je osnovana 2006. godine, a posvećena je promociji ratifikacije, sprovođenja i praćenja UN Konvencije za borbu protiv korupcije.Detaljne informacije dostupne na linku: https://uncaccoalition.org/about-us/about-the-coalition/