Agencija za sprečavanje korupcije

Q/A

Često postavljana pitanja i njihovi odgovori vezani za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini

1. Ko podnosi izvještaj i o prihodima i imovini?

Izvještaj o prihodima i imovini, shodno Zakonu o sprečavanju korupcije (ZSK), podnosi javni funkcioner kao i državni službenik koji ima propisanu obavezu podnošenja Izvještaja u sljedećim organima:

  • Ministarstvo unutrašnjih poslova,
  • Uprava carina;
  • Uprava policije;
  • Poreska uprava;
  • Inspektori i starješine inspekcijskih organa u Ministarstvima

(Zakon o inspekcijskom nadzoru)

Javnim funkcionerima se smatraju i notari, izvršitelji i stečajni upravnici.

2. Kada javni funkcioner podnosi izvještaj o prihodima i imovini?

Član 25 Zakona o sprečavanju korupcije propisuje dužnost javnog funkcionera da u roku od 30 dana od dana postavljenja ili imenovanja, u skladu sa posebnim propisima, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i imovini i prihodima bračnog, odnosno vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ako žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.

Pored inicijalnog izvještaja, javni funkcioner je u obavezi da dostavlja:

  • redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini – do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu;
  • izvještaj o promjenama imovine preko 10.000€ – u roku od 30 dana od nastanka promjene;
  • izvještaj na zahtjev Agencije u slučaju pokretanja postupka – u roku od 30 dana od prijema zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti;
  • izvještaj po prestanku funkcije – u roku od 30 dana od prestanka javne funkcije;
  • godišnji izvještaj nakon prestanka funkcije – jednom godišnje u naredne dvije godine, do kraja marta tekuće godine, za prethodni izvještajni period.

3. Na koji način se dostavlja izvještaj?

Javni funkcioner podnosi Izvještaj Agenciji elektronski i u pisanoj formi.

Neophodno je dostaviti izvještaj u jednom i drugom obliku, u suprotnom Izvještaj se ne smatra važećim. Potpisani izvještaj sa barkodom može se poslati poštom na adresu ASK-a, Ulica kralja Nikole 27/V, 81 000 Podgorica ili dostaviti u prostorije ASK-a.

4. Kako se popunjava Izvještaj?

Obrasci za ispunjavanje izvještaja dostupni su na sajtu ASK-a (www.antikorupcija. me), u sekciji „Korisnički servisi“ Nakon otvaranja korisničkog servisa pojavljuje se opcija za elektronsko popunjavanje obrasca i link „za funkcionere i organizacije“. Klikom na link „za funkcionere i organizacije“ dobija se šablon izvještaja o prihodima i imovini koji se ispunjava online, redosljedom koji je dat u obrascu.

Crvena polja su obavezna za ispunjavanje, u suprotnom sistem ne dozvoljava da se nastavi.

Napomena: Otvarati samo polja koja su potrebna (prva tri koraka su obavezna „Svrha i opseg izvještaja“, „Lični podaci javnog funkcionera“ i „Javna funkcija koju funkcioner obavlja“). Svaki sljedeći korak se može proširiti podacima na „dodaj stavku“, ako ima nešto da se ispuni. U suprotnom, stavka se zatvara na „izbriši stavku“ i nastavlja se ispunjavanje.

5. Sankcije u slučaju kršenja odredbi ZSK u dijelu podnošenja Izvještaja o prihodima i imovini

Novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 kazniće se za prekršaj javni funkcioner ako:

  1. ne prijavi Agenciji tačne i potpune podatke o prihodima koje stekne vršenjem djelatnosti, odnosno poslova iz člana 11 st. 1 i 2 ovog zakona (član 11 stav 3);
  2. ne podnese Agenciji izvještaj u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog i vanbračnog supružnika, partnera u zajednici života lica istog pola i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja (član 25 stav 1);
  3. ne navede u Izvještaju tačne i potpune podatke (Član 25 stav 2);
  4. u toku vršenja javne funkcije ne podnese Izvještaj jednom godišnje, do kraja marta u tekućoj godini za prethodnu godinu, ili ne prijavi promjenu iz Izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 10.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene ili na zahtjev Agencije u slučaju pokretanja postupka iz člana 33 st. 2 ovog zakona, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti (član 25 stav 3 alineja 2 i 3);
  5. ne obavijesti Agenciju prilikom prelaska na drugu javnu funkciju, kao i u slučaju izbora, imenovanja, odnosno postavljenja na još jednu javnu funkciju, u smislu člana 14 st. 2 i 4 ovog zakona, u roku od 30 dana od nastanka promjene (član 25 stav 6);
  6. na zahtjev Agencije ne dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda u roku od 30 dana (član 33 stav 5).

Za prekršaj iz stavki 2, 3, 4, 5 i 6 kazniće se i državni službenik koji ima propisanu obavezu podnošenja Izvještaja u skladu sa posebnim zakonom, novčanom kaznom od 500 do 1000 eura.

Kontakt telefon za sva pitanja i nedoumice u pogledu podnošenja Izvještaja o prihodima i imovini:

020 447-709, 020 447 727 ili 020 447-728

Najčešća pitanja i odgovori iz oblasti sprečavanja sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija

1. Da li, kao javni funkcioner, treba da se izuzmem iz odlučivanja, ukoliko se odluka za koju glasam tiče mog privatnog interesa ili interesa meni povezanog lica?

Da. Naime, ukoliko javni funkcioner u organu vlasti u kojem vrši javnu funkciju učestvuje u raspravi i odlučivanju u stvari u kojoj on ili sa njim povezano lice ima privatni interes, dužan je da se bez odlaganja uzdrži od preduzimanja bilo koje radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa, kao i da, najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja za to, da pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa, odnosno riziku od postojanja sukoba interesa, i o tome obavijesti organ vlasti, kao i ostale učesnike u raspravi i odlučivanju. Organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju dužan je da izjavu javnog funkcionera unese u zapisnik i o tome zatraži mišljenje Agencije.

U ovom slučaju javni funkcioner ne može učestvovati u raspravi i donošenju odluke dok Agencija ne da mišljenje o postojanju sukoba interesa. Ako Agencija, u navedenom slučaju, utvrdi da postoji sukob interesa i o tome obavijesti javnog funkcionera i organ vlasti, javni funkcioner ne može učestvovati u raspravi i odlučivanju, a organ vlasti je dužan da donese odluku o njegovom izuzeću.

2. Da li, kao javni funkcioner, mogu da se bavim kulturnom djelatnošću i da na osnovu toga stičem prihode?

Da. Javni funkcioner može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine.

3. Da li, kao javni funkcioner, mogu da budem član dva radna tijela koje obrazuje organ vlasti?

Da. Javni funkcioner može biti imenovan ili biran u stalna ili povremena radna tijela koje obrazuje organ vlasti, ali u slučaju članstva u više radnih tijela - u istom mjesecu može ostvariti prihode samo u jednom.

Takođe, članstvo javnog funkcionera koji je imenovan ili biran u stalna ili povremena radna tijela koja obrazuje organ vlasti ne smatra se vršenjem dvije ili više javnih funkcija u smislu zakona, osim onih koji donose odluke ili učestvuju u donošenju odluka u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni postupak.

4. Da li, kao javni funkcioner, mogu da budem vlasnik ili osnivač privrednog društva?

Da, uz prenos upravljačkih prava. Lice koje je vlasnik, odnosno osnivač privrednog društva, ustanove ili drugog pravnog lica dužno je da, u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja na javnu funkciju, prenese svoja upravljačka prava u tim subjektima na drugo pravno ili fizičko lice, kako bi ih to lice u svoje ime, a za račun javnog funkcionera, vršilo do prestanka njegove javne funkcije.

Javni funkcioner je dužan da, u roku od pet dana od dana prenošenja upravljačkih prava, Agenciji dostavi podatke o licu na koje je prenio upravljačka prava i dokaze o prenošenju upravljačkih prava, dok lice na koje je javni funkcioner prenio upravljačka prava postaje povezano lice sa javnim funkcionerom.

5. Da li, kao javni funkcioner, mogu da budem izvršni direktor ili član organa upravljanja privrednog društva?

Ne. Javni funkcioner ne može biti predsjednik, ovlašćeni zastupnik ili član organa upravljanja ili nadzornog organa, niti izvršni direktor ili član menadžmenta u privrednom društvu.

Javni funkcioner koji u toku vršenja javne funkcije prihvati da obavlja drugu nespojivu dužnost, odnosno funkciju, dužan je da, u roku od 30 dana od početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti, podnese ostavku na javnu funkciju.

6. Da li, kao javni funkcioner – generalni direktor u Ministarstvu, mogu da budem član odbora direktora pravnog lica u državnom vlasništvu?

Da, ali bez naknade po osnovu navedenog članstva. Naime, izuzetno, generalni direktor Ministarstva kao javni funkcioner može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa privrednog društva ili pravnog lica koje je u državnom vlasništvu, dok po osnovu članstva u organima upravljanja ili nadzornim organima, javni funkcioner ne može ostvariti prihod ili drugu naknadu.

7. Da li, kao javni funkcioner – poslanik, mogu da budem član odbora direktora pravnog lica u državnom vlasništvu?

Ne, čak ni izuzetno, odnosno bez naknade, nije data ta mogućnost određenim kategorijama javnih funkcionera, a to su: predsjednik Crne Gore, poslanik, odbornik, član Vlade Crne Gore, sudija Ustavnog suda Crne Gore, sudija, rukovodilac državnog tužilaštva, državni tužilac, glavni specijalni tužilac i specijalni tužilac.

8. Da li mogu da obavljam funkciju poslanika i predsjednika Skupštine opštine?

Ne. Javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave i lokalne samouprave ne može obavljati funkciju poslanika.

9. Da li mogu da budem odbornik i sekretar Sekretarijata u Opštini?

Ne. Odbornik može obavljati poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave i lokalne samouprave, osim poslova:

  • predsjednika opštine,
  • potpredsjednika opštine,
  • glavnog administratora,
  • sekretara sekretarijata,
  • načelnika posebnih službi,
  • člana odbora direktora i upravnog odbora, izvršnog direktora privrednih društava i javnih ustanova čiji je osnivač opština,
  • člana savjeta i direktora lokalnog javnog emitera i turističke organizacije...

... kao i drugih poslova u okviru funkcija koje se imenuju od strane Skupštine opštine.

10. Da li, kao javni funkcioner, mogu da budem predsjednik nevladinog udruženja koje se bavi naučnom djelatnošću?

Da, ali bez naknade. Naime, javni funkcioner može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa naučnih, nastavnih, kulturnih, umjetničkih, humanitarnih ili sportskih udruženja ako posebnim propisom nije drukčije određeno, dok po osnovu članstva u tim organima upravljanja ili nadzornim organima, ne može ostvarivati prihod ili drugu naknadu.

11. Da li, kao javni funkcioner, mogu da zaključim ugovor o konsultantskim uslugama sa privrednim društvom u državnom vlasništvu?

Ne. Javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu.

Takođe, javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa organom vlasti ili privrednim društvom koje je u ugovornom odnosu, odnosno vrši poslove za organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši funkciju, osim ako je vrijednost tih ugovora manja od 1.000 eura na godišnjem nivou.

12. Da li mogu po prestanku javne funkcije da se zaposlim u organu u kojem sam vršio javnu funkciju?

Ne. Javni funkcioner ne može, u periodu od jedne godine po prestanku javne funkcije, da stupi u ugovorni odnos ili drugi oblik poslovne saradnje sa organom vlasti u kojem je vršio javnu funkciju.

Sukob interesa