Agencija za sprečavanje korupcije, u saradnji sa Ministarstvom pravde, organizovala je tri okrugla stola u cilju razmatranja budućih izmjena Zakona o sprečavanju korupcije. Ovi događaji okupili su širok spektar stručnjaka iz Ministarstva pravde, ASK-a, relevantnih državnih institucija, nevladinog sektora i medija, a posebnu vrijednost dali su međunarodni partneri, kao i eksperti čije su učešće obezbijedile ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije i Delegacije EU u Crnoj Gori, koji su podijelili svoja iskustva i preporuke.

Rezultati rada ovih okruglih stolova oblikovani su u konkretne preporuke koje su dostavljene Radnoj grupi za izradu nacrta zakona, čiji su članovi i predstavnici ASK. Ovaj proces potvrđuje opredjeljenje Agencije da kroz sveobuhvatan i stručan pristup doprinese daljoj izgradnji transparentnog i efikasnog sistema za prevenciju korupcije u Crnoj Gori.

U nastavku su izdvojeni bitni zaključci sa održanih okruglih stolova, u odnosu na koje smatramo da je potrebno da se Radna grupa odredi i da obrazloženje u slučaju neprihvatanja preporuke.

Okrugli sto 1: Propisane obaveze javnih funkcionera i opseg javnih funkcija u Crnoj Gori

• Zakonom definisati ko su sve javni funkcioneri u Crnoj Gori, vodeći računa o međunarodnim standardima u toj oblasti;
• Izvršiti preciznu kategorizaciju javnih funkcionera u odnosu na relevantnost funkcije i stepen rizika od korupcije;
• U kategoriju javnih funkcionera uvrstiti:

-Članove komisija koji sprovode postupke javnih nabavki, privatizacija, javno-privatnih partnerstava i dodjele koncesija čija je procijenjena vrijednost veća od 100.000 eura, uz obavezu da Agenciji dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini;

-Rukovodeća lica javnih preduzeća koja su u vlasništvu drugih javnih preduzeća;

-Predsjednike sportskih saveza, s obzirom na to da raspolažu značajnim finansijskim sredstvima.

• Razmotriti mogućnost da se iz kategorije javnih funkcionera izuzmu notari, s obzirom na to da je njihova jedina veza sa javnim ovlašćenjima učešće u ostavinskim postupcima;
• Predvidjeti obavezu Agencije da utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije u oblasti javnih nabavki, privatizacije, javno-privatnih partnerstava i dodjele koncesija;
• Jasno definisati šta je životni stil javnih funkcionera i s njima povezanih lica (potrošačke navike, mjesto stanovanja…), kao i nadležnosti ASK u dijelu provjere životnog stila i daljeg procesuiranja prema tužilaštvu i policiji;
• Obavezati javne funkcionere da prijavljuju imovinu članova uže porodice, bez obzira na to da li žive u istom domaćinstvu;
• Propisati obavezu da javni funkcioneri prijavljuju stvarno vlasništvo, bez obzira na to da li se vode u zvaničnim evidencijama nadležnih organa kao stvarni vlasnik, a stvarno vlasništvo može se odnositi na trastove u zemlji i inostranstvu;
• Uvesti obavezu prijavljivanja digitalne imovine, kao što su kriptovalute i pravno prepoznavanje kriptovaluta kao oblika imovine;
• Uvesti obavezu prijavljivanja Agenciji zajmova i potraživanja javnih funkcionera, supružnika i djece od fizičkih i pravnih lica;
• Propisati obavezu dostavljanja Agenciji ugovora na osnovu kojih je imovina stečena, kao i notarsku zabilješku o porijeklu imovine;
• Razmotriti proširenje nadležnosti i ovlašćenja Savjeta ASK;
• Uvesti dvostepenost u radu Savjeta Agencije i postrožiti kriterijume za izbor direktora i članova Savjeta ASK;
• Zakonom definisati bolju povezanost baza podataka koje su značajne za rad Agencije za sprečavanje korupcije (potrebna povezanost sa podacima Centralne banke Crne Gore);
• Produžiti rok od godinu dana koji se odnosi na ograničenja nakon prestanka javne funkcije (međunarodni standard dvije godine);
• Aktuelna odredba ZSK kojom se zabranjuje javnim funkcionerima zaključivanje ugovora o pružanju usluga sa pravnim licima u državnom vlasništvu (čl. 16 stav 1) otežava ostvarivanje profesionalnih aktivnosti mnogih funkcionera. Na primjer, funkcioner ne može pružiti stručno predavanje u državnoj instituciji uz odgovarajuću naknadu;
• Obaveza prenosa upravljačkih prava u privrednim društvima (čl. 12) često, posebno u manjim zajednicama, stvara prepreke za uključivanje privrednika, koji mogu da doprinesu razvoju lokalne zajednice u kojoj žive, u lokalnu upravu i samoupravu;
• Precizno definisati norme u dijelu poklona koje primaju javni funkcioneri;
• Prilikom definisanja zakonskog teksta treba imati u vidu tužioce, odnosno pomoći im i olakšati sprovođenje zakona u smislu krivičnog gonjenja javnih funkcionera;
• Zakon treba da propisuje „ozbiljnije kazne“ za prijavljivanje netačnih podataka u izvještajima o prihodima i imovini (u SAD je „falsifikovanje izvještaja o imovini“ krivično djelo);
• Razmotriti mogućnost uvođenja organizacionih jedinica kao što je Kancelarija za integritet u svim ministarstvima i na lokalnom nivou, kako bi borba protiv korupcije počela od najnižeg nivoa.

Okrugli sto 2: Prijave zviždača i zaštita zviždača

• Tokom 2025. godine usvojiti poseban Zakon o zviždačima;
• Analiza ranijeg Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu zviždača, koja je izrađena u okviru podrške Savjeta Evrope, predstavlja dobru polaznu tačku za buduća unapređenja zakona;
• Fokus staviti na javni interes koji ne mora biti povezan isključivo sa korupcijom, već se prijave zviždača mogu odnositi na razne vrste nepravilnosti (npr. nepravilnosti u pogledu bezbjednosti hrane, zaštite životne sredine i sl.);
• Razmotriti pitanje kriminalizacije odmazde protiv zviždača, u slučaju teže štete po zviždača (primjer dobre prakse Kipar, gdje se predviđaju krivične sankcije za one koji vrše odmazdu protiv zviždača);
• Zakonom jasno propisati modalitete pomoći zviždačima, imajući u vidu moguće pritiske poslodavca po podnošenju prijave;
• Zakonom obavezati nadležne institucije da postupaju hitno po zahtjevima za zaštitu zviždača;
• Vratiti mogućnost administrativne zaštite zviždača pred Agencijom za sprečavanje korupcije, kao preventivnog mehanizma, kojim se može spriječiti neko krivično djelo;
• Razmotriti mogućnost uvođenja novčane nagrade za zviždača, ukoliko prijava zviždača rezultira očuvanjem, odnosno povraćajem novčanih sredstava/imovine, čime bi se zviždači dodatno ohrabrili da istupe u javnost i podnesu prijave;
• Agencija za sprečavanje korupcije da učini dodatne napore kako bi osnažila svoju ulogu u prevenciji korupcije i edukaciji javnosti, te da istupi kao referentna tačka za prijave zviždače;
• Budućim zakonom o zaštiti zviždača treba jasno definisati koje su obaveze Agencije i dodatno ojačati sudsku zaštitu, uz uvažavanje dobrih praksi iz EU i SAD;
• Obezbijediti efikasne mjere zaštite zviždača, što je ključno u EU Direktivi o zaštiti zviždača, a što aktuelni zakon nije obezbijedio, već je učinjen korak unazad uklanjanjem administrativne zaštite, bez obzira na to da li je bila djelotvorna ili ne, jer nije urađena ni detaljna analiza koja bi na to ukazala;
• Lica koja postupaju po internim prijavama zviždača kod poslodavca moraju biti obučena za taj veoma ozbiljan posao, što sada nije praksa, te budući zakon treba da ima precizne odredbe u tom smislu;
• Neophodno je sprovoditi edukacije u pravcu percepcije društva da nije prihvatljiva stigmatizacija zviždača, što je najveći problem u Crnoj Gori;
• Definisati da li postoji status zviždača i da li je zaštita zviždača oročena i na koji vremenski period;
• Obezbijediti pravnu pomoć nevladinim organizacijama koje pružaju podršku zviždačima;
• Preispitati odredbu aktuelnog Zakona kojom je uvedena prekršajna sankcija za zlonamjerno prijavljivanje;
• Zakonom propisati da organi i pravna lica obavještavaju Agenciju o broju internih prijava zviždača.

Okrugli sto 3: Položaj ASK u antikorupcijskom sistemu

• Neophodno je obezbijediti funkcionalnu, operativnu i finansijsku nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije;
• Agencija je jedna od ključnih institucija u prevenciji i borbi protiv korupcije i izvršna vlast ima obavezu da stvori bolje uslove za nesmetan, profesionalan i stabilan rad Agencije i samim tim kreira ambijent u kojem će biti moguće isporučiti adekvatne rezultate;
• Potrebno je intenzivirati aktivnosti na planu izgradnje povjerenja u rad i društveni značaj Agencije za sprečavanje korupcije, a Agencija mora biti primjer profesionalizma, nezavisnosti, transparentnosti, odgovornosti i nepristrasnosti;
• Neophodno je vraćanje primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na status zaposlenih u Agenciji, jer taj pravni okvir osigurava nezavisnost, profesionalizam i zaštitu zaposlenih od spoljnih i unutrašnjih pritisaka, što je ključno za uspješno funkcionisanje Agencije;
• U skladu sa preporukama GRECO-a treba zadržati nezavisnost prilikom zapošljavanja, a to bi značilo pronaći model kojim se to može ostvariti, s obzirom na budžet kojim Agencija raspolaže i ograničenja u pogledu potreba i mogućnosti zapošljavanja, kao i određenih administrativnih barijera;
• Neophodno je tražiti mišljenje Ministarstva javne uprave prilikom izmjena i dopuna ZSK, u dijelu prava i obaveza zaposlenih, što prilikom izrade aktuelnog zakona nije bio slučaj;
• Agenciji trenutno nedostaje 50% više službenika, po novoj sistematizaciji, ali zbog budžeta koji je odobren Agenciji za 2025. godinu, a koji je manji od zakonski propisanog minimuma - 0,2% tekućeg budžeta, može se zaposliti samo osam novih službenika;
• Crna Gora je u najnovijem izvještaju o implementaciji Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije dobila jasne preporuke za dalje jačanje kapaciteta, ljudskih i finansijskih resursa;
• Riješiti pitanje zarada zaposlenih u Agenciji kako bi se obezbijedilo da zaposleni obavljaju važne i odgovorne zadatke u punom kapacitetu;
• Obezbijediti kompatibilnost novih odredaba ZSK sa drugim relevantnim zakonima (npr. Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o bankarskom poslovanju).