U skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, Agencija za sprječavanje korupcije je donijela Mišljenje na Nacrt zakona o Vladi Crne Gore.

Zbog značaja Vlade u procesu predlaganja propisa, Agencija je mišljenja da je potrebno predvidjeti koje materijale je predlagač zakona, drugog propisa ili opšteg akta dužan da, uz navedene akte, dostavi Vladi u cilju njihovog razmatranja. U tom smislu, Agencija podvlači potrebu razmatranja uvođenja Preliminarne kontrole na rizike od korupcije (sa listom od 23 pitanja), kao obavezne u proceduri izrade predloga zakona koje utvrđuje Vlada. Jačanje antikorupcijske procjene zakona kao snažnog preventivnog mehanizma, dodatno bi doprinijelo smanjenju normativnog prostora za pojedinačne zloupotrebe, kao i mogućnost za pojavu sistemske korupcije.

Ono što je u više navrata prepoznato kao nedostatak propisa kojima se uređuje način rada Vlade, a kao preporuka formulisano i sa relevantnih međunarodnih adresa, je potreba donošenja Etičkog kodeksa sa etičkim načelima i standardima ponašanja kojih treba da se pridržavaju svi članovi Vlade u obavljanju svojih dužnosti, kao i osnivanje i sastav tijela koje bi vršilo nadzor nad njegovom primjenom i poštovanjem.

Sam Etički kodeks trebalo bi da obuhvati pitanja prepoznata kao rizična u smislu djelovanja javnog funkcionera, a koja mogu da dovedu u pitanje njegov integritet i odgovornost u vršenju funkcije, posebno ona koja se odnose na definisanje: smjernica o poklonima i drugim pogodnostima uz pojašnjavanje definicije „protokolarnih i prigodnih poklona“, jasnih pravila i smjernica za korišćenje javnih resursa za partijske aktivnosti i predizborne kampanje, te smjernica koje se odnose na revidiranje imuniteta koji se daje članovima Vlade u cilju „uskraćivanja“ takve zaštite za krivična djela koja su eksplicitno povezana sa korupcijom.

Agencija je mišljenja da je potrebno preporuku GRECO-a koja se odnosi na predviđanje mehanizma provjere integriteta (zamjenika) šefa kabineta premijera, kao i imenovanih posebnih savjetnika premijera i potpredsjednika Vlade pretočiti u zakonsku normu kroz dodatnu razradu člana 45 Nacrta zakona o Vladi, kako bi osim Etičkog kodeksa, bio predviđen adekvatan zakonski model na osnovu kojeg bi se vršila provjera integriteta ovih lica prilikom njihovog zapošljavanja. Cilj takvog rješenja bilo bi uređenja pitanja potencijalnog sukoba interesa, koji bi, ako se ne tretira na adekvatan način, mogao dovesti do zloupotrebe položaja.

Kad je u pitanju član 20 Nacrta zakona o Vladi, Agencija je mišljenja da bi Vlada kojoj je prestao mandat trebalo da bude periodično, a do izbora nove Vlade, subjekt posebne revizije Državne revizorske institucije. Neophodno je obezbjediti najveći mogući stepen transparentnosti rada takve Vlade, kako bi prostor za eventualne zloupotrebe bio sveden na minimum. Takođe, Agencija je mišljenja da je u članu 20 stav 3 Nacrta zakona, pored postavljenja, potrebno uključiti i imenovanja i razrješenja kao radnje koje Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti, jer se vođenje kadrovske politike Vlade u tom kapacitetu ne može podvesti pod tekući posao.

Sa druge strane, Agencija pozdravlja namjeru predlagača Nacrta zakona da uredi načina rada Vlade u hitnim slučajevima, na telefonskoj sjednici, kroz definisanje onoga što ne može biti predmet ovih sjednica.

Na kraju, ali ne manje važno, javnost rada Vlade, koja je prepoznata u glavi VI Nacrta zakona, imperativ je svakog društva koje teži dostizanju najvećih demokratskih vrijednosti, te odgovoran potez koji ukazuje na namjeru predlagača zakona da omogući potreban nivo transparentnosti i učešća zainteresovane javnosti, koja na ovaj način može da doprinese kvalitetu rada Vlade, a sve u cilju da politike koje proizilaze iz rada ove institucije budu rezultat javnog interesa, a prostor za favorizovanje pojedinačnih interesa eliminisan.

Agencija koristi priliku da apeluje kako na predlagača tako i na donosioca budućeg Zakona o Vladi Crne Gore da iskoristi mogućnost i ovim propisom uredi sva značajna pitanja koja se odnose na rad Vlade, ali i uvede mehanizme kojim će se integritet nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti podići na nivo koji jedno uređeno društvo mora da zadovolji.